Orban blokirao 50 milijardi eura pomoći Ukrajini. Evo kakvo je trenutno stanje. Objavljeni detalji za javnost (FOTO)
Mađarska je blokirala 50 milijardi eura pomoći EU za Ukrajinu, i to samo nekoliko sati nakon što je postignut dogovor o početku pregovora o članstvu. “Sažetak noćne smjene: veto na dodatni novac Ukrajini”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban nakon razgovora kasno sinoć u Bruxellesu.
Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično ovisi o financiranju EU i SAD-a dok se nastavlja boriti protiv okupacijskih ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji.
Mađarska održava bliske veze s Rusijom
Mađarska – koja održava bliske veze s Rusijom – dugo se protivila članstvu Ukrajine, ali nije stavila veto na taj potez. Orban je na trenutak napustio pregovaračku sobu, što su dužnosnici opisali kao “unaprijed dogovoreno” i “konstruktivno”, dok je ostalih 26 čelnika nastavilo s glasanjem.
Glasnogovornik Charlesa Michela, predsjednika Europskog vijeća, rekao je da je dogovor postignut jednoglasno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku EU o pregovorima o članstvu kao “pobjedu”.
“Imamo još malo vremena”
Komentirajući Orbanovo protivljenje financijskoj pomoći Ukrajini, nizozemski premijer Mark Rutte rekao je: “Imamo još malo vremena, Ukrajina neće ostati bez novca u sljedećih nekoliko tjedana.”
“Dogovorili smo se s 26 zemalja”, dodao je. “Viktor Orban to još nije mogao učiniti. Prilično sam uvjeren da možemo postići dogovor početkom sljedeće godine. Mislimo na kraj siječnja.”
“Vratit ćemo se na ovo pitanje početkom godine”
Na brifingu za novinare u ranim jutarnjim satima u petak Michel je potvrdio da su se svi čelnici EU osim jednog složili oko paketa pomoći i širih prijedloga proračuna za blok – iako se Švedska još uvijek mora konzultirati sa svojim parlamentom.
“Vratit ćemo se na ovo pitanje početkom sljedeće godine i pokušat ćemo postići jednoglasnost”, rekao je.
Što je planirala EK?
Odluku o novom paketu pomoći za Ukrajinu otežala je činjenica da je nastavak financijske potpore Kijevu dio zakonodavnog prijedloga opsežne revizije dugoročnog proračuna EU. Europska unija radi sa sedmogodišnjim proračunskim sustavima, a trenutno razdoblje zajedničkog proračuna je do 2027. godine.
Europska komisija je ranije ove godine predložila Ukrajini do 2027. financijsku potporu od 50 milijardi eura, od čega bi 33 milijarde eura bile izdane kao zajmovi, a 17 milijardi eura kao bespovratna sredstva.
Ukrajina očajnički traži i američku pomoć
Ukrajina također očajnički traži odobrenje američkog paketa obrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka također odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika.
Ukrajinska protuofenziva protiv ruskih okupacijskih snaga zaustavljena je početkom zime, a postoje strahovi da bi Rusi mogli brojčano nadmašiti Ukrajinu na bojišnici.
Olena Zelenska: U smrtnoj smo opasnosti bez pomoći Zapada
Prošli tjedan supruga predsjednika Zelenskog Olena upozorila je u intervjuu za BBC da će Ukrajinci biti u “smrtnoj opasnosti” ako zapadne zemlje ne nastave pružati financijsku potporu.
Ukrajina i susjedna Moldavija podnijele su zahtjev za pridruživanje EU nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. Obje su dobile status kandidata prošlog lipnja, dok je Gruzija tada zaobiđena.
Zelenski je bio oduševljen objavom EU o članstvu. “Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Europu. Pobjeda koja motivira, nadahnjuje i jača”, napisao je u objavi na X-u, bivšem Twitteru.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu rekla je da je čast dijeliti put ka pristupanju EU s Ukrajinom. “Danas ne bismo bili ovdje bez hrabrog otpora Ukrajine brutalnoj invaziji Rusije”, napisala je. Ranije ove godine Moldavija je tvrdila da Rusija želi preuzeti vlast u Kišinjevu.
SAD: Ovo je povijesni potez
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozdravio je “povijesni” potez EU da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, nazivajući to “ključnim korakom prema ispunjavanju njihovih euroatlantskih težnji”.
Njemački kancelar Olaf Scholz pohvalio je svoje kolege čelnike jer su pokazali “snažan znak podrške”, dodavši da je jasno da i Ukrajina i Moldavija pripadaju “europskoj obitelji”. Diplomat na summitu rekao je da je bila Scholzova ideja da Orban napusti prostoriju kako bi se omogućilo da glasanje prođe.
Mađarski čelnik kasnije se ogradio od svojih kolega videoporukom na Facebooku: “Članstvo Ukrajine u EU je loša odluka. Mađarska ne želi sudjelovati u ovoj lošoj odluci.”
Putin: Besplatna pomoć Ukrajini mogla bi nestati
Orban je također tvrdio da Ukrajina ne bi trebala dobiti velika sredstva od EU jer nije dio bloka.
Ranije jučer predsjednik Vladimir Putin ismijavao je Ukrajinu i ustvrdio da zapadna potpora ponestaje: “Oprostite na mojoj vulgarnosti, ali sve to njima stiže besplatno. No ta besplatna pomoć bi u jednom trenutku mogla nestati.”
Zemlje kandidati za članstvo u EU moraju provesti niz reformi kako bi se pridržavale standarda u rasponu od vladavine prava do gospodarstva, iako je izvršna vlast EU već pohvalila Ukrajinu jer je dovršila više od 90% do sada poduzetih koraka na području pravosuđa i borbe protiv korupcije.
U istoj sedmici Ukrajina je ostala bez pomoći Sjedinjenih Država i Europske unije, a čekaju je duga i teška zima, ruska raketiranja gradova i napadi na bojištu. Istovremeno predsjednik Zelenski odbija bilo kakvu ideju o primirju te najavljuje novu proljetnu ofenzivu.
Posjet predsjednika Zelenskog Washingtonu početkom tjedna završio je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Biden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 milijuna. Paket isključivo sadrži streljivo (uglavnom projektile za protuzračne sustave), bez ijednog komada oružja.
Jasno je da Ukrajina neće biti oslobođena u mandatu Zelenskog
Kao i prošli put, posjet Kongresu bio je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Mike Johnson primio ga je u privatni posjet, što znači da mediji nisu imali pristup.
Nakon sastanka Johnson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stajalište prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Biden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći a da su rezultati vrlo upitni.
Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.
Amerikancima je Ukrajina postala puno manje važna
Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Trump nadmoćno vodi pred Bidenom (47 prema 43 posto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.
Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u studenom naredne godine, domaća politika će samo dobivati na važnosti, nauštrb vanjske.
Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Biden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uvjetom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u siječnju nastaviti s razgovorima.
EU je planirala 50 milijardi eura pomoći za Ukrajinu, ali…
Međutim, iz Washingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Jučer (14. prosinca) je Kongres odobrio novi vojni proračun za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.
Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka streljiva iz vojnih pričuva. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.
Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Biden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Europske unije. Čak 50 milijardi eura za financiranje države, plus 20 milijardi eura vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.
Orbanov trik
Da bi to omogućila, Europska komisija je odmrznula 10 milijardi eura kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ocijenili kao najveći mito u povijesti EU. Usprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.
Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.
A onda je blokirao 50 milijardi eura pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Europsko vijeće ponovno okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Rutta naslijediti desničar Geert Wilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.
S Wildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio “konstruktivan”, odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Leyen iskamči još 10 milijardi.
70 milijardi eura se čini kao puno novca, ali…
Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi eura jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za razdoblje do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao izravna financijska pomoć.
Europska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i streljivo vrijedno 20 milijardi eura, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim tvrtkama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu Bijela kuća ne može platiti isporuke.
Zelenski će se morati suočiti sa stvarnošću
Nova realnost, u kojoj su američki i europski izvori financiranja presušili, natjerat će Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina. A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trumpa. On pak ima itekako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.
Još 2019. i 2020. Trump je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv tvrtke Burisma Holding, koja bi vodila prema Hunteru Bidenu, sinu predsjednika Bidena. Kad je postalo očito da će Trump izgubiti izbore, Zelenski je odbio suradnju. Trump niti zaboravlja niti prašta.. /novi.ba/
