Može li Amerika pobijediti u trećem svjetskom ratu? Analiza navodnih mogućih sukoba. Evo šta su analitičari objavili za javnost (FOTO)

Vijesti

Može li Amerika pobijediti u trećem svjetskom ratu? Analiza navodnih mogućih sukoba. Evo šta su analitičari objavili za javnost (FOTO)

Utjecajni Foreign Affairs “poigrao” se upravo mogućnošću rata između Sjedinjenih Američkih Država s jedne strane te Kine i Rusije s druge strane, koji bi bio – treći svjetski rat.

Pod naslovom “Može li Amerika pobijediti u novom svjetskom ratu?” analizirana je vojna snaga Sjedinjenih Američkih Država naspram Kine i Rusije.

FA je napisao kako je SAD svjestan da Kina i Rusija predstavljaju značajnu prijetnju globalnom poretku. U svojoj nedavnoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji Bijela kuća je napisala da su “Kina i Rusija sve više povezane jedna s drugom”, a Bidenova administracija posvetila je više stranica objašnjenju kako SAD može ograničiti obje zemlje u napredovanju.

“Washington zna da će se sukob u Ukrajini vjerojatno produžiti te da bi mogao eskalirati na načine koji će Sjedinjene Države izravnije uvesti u rat”, navodi se.

“Washington također zna da bi kineski vođa Xi Jinping, ohrabren svojim imenovanjem na 20. kongresu Nacionalne stranke u listopadu u treći mandat bez presedana, mogao pokušati zauzeti Tajvan dok bjesni rat u Ukrajini. Sjedinjene Države, dakle, mogle bi biti uvučene u istodobne sukobe s Kinom i Rusijom”, zaključuje FA.

Američko obrambeno planiranje nije razmjerno izazovu”

Dodaje se kako američko obrambeno planiranje nije razmjerno izazovu koji je u pitanju. FA podsjeća kako je 2015. godine Ministarstvo obrane napustilo politiku spremnosti za borbu i pobjedu u dva velika rata u korist fokusiranja na borbu i pobjedu u samo jednom ratu.

Dodaje se kako je rat u Ukrajini pokazao da je moderno precizno oružje vrlo učinkovito, a većinu tog oružja proizvode Sjedinjene Američke Države. Što se tiče kvalitete, zapadni sustavi i streljivo ostaju najbolji u klasi.

Ipak, napominje se da američka vojna oprema stari budući da njezini mnogi zrakoplovi, brodovi i tenkovi datiraju iz vremena Reaganove administracije. Navodi se da bi SAD morao stvoriti duboke rezerve streljiva, posebno jer rat s Kinom ne bi bio ograničen samo na zapadni Pacifik, već bi se mogao protezati sve do samog SAD-a.

Godine 2018. Povjerenstvo za nacionalnu obrambenu strategiju upozorilo je da SAD ne posjeduje dovoljno streljiva da prevlada u sukobu visokog intenziteta i ustvrdilo je da zemlja mora proširiti proizvodnju, precizirao je FA.

“Nužna je modernizacija”

Izvješće je također pokazalo da će Washington morati modernizirati svoju obrambenu proizvodnju kako bi brže stvarao streljivo i drugo oružje. Na primjer, Sjedinjene Države nisu proizvele protuzračne rakete Stinger 18 godina, a ponovno pokretanje proizvodnje zahtijevat će vrijeme i novac. Do sada je SAD dao Ukrajini više od 1400 komada ovog streljiva, piše.

Navodi se kako SAD mora povećati svoje obrambene proizvodne kapacitete i brzinu, ali i kako bi Kongres također trebao usvojiti zakon kojim se utvrđuju minimalne razine opskrbe streljivom.

FA dodaje da su oružje i municija samo dio rata te da Washington mora smisliti nove tehnike borbe. Kako bi poboljšao način borbe, Pentagon treba razviti nove koncepte za projektiranje i održavanje snaga protiv neprijateljskih sustava.

Dok razvijaju nove borbene tehnike, Sjedinjene Države također trebaju ozbiljno razmišljati o strategiji u širem smislu – konkretno o tome kako strukturirati vojsku i konstruirati njezine operacije, piše FA.

“Promijeniti zapovjednu strukturu”

Dodaje kako će to vjerojatno zahtijevati odustajanje od vojnih planova koji su bili na snazi posljednjih desetljeća. Današnja zapovjedna struktura artefakt je 1990-ih i 2000.-ih godina, navodi se i dodaje kako je ta struktura imala smisla kad je SAD uglavnom bio zainteresiran za “diskretne, lokalne sukobe s Iranom ili Sjevernom Korejom”.

Navode kako prijetnje s kojima se Sjedinjene Države danas suočavaju ne odgovaraju pažljivo iscrtanim geografskim granicama. Primjerice, rat s Kinom lako bi se iz istočne Azije mogao preliti u Indijski ocean, koji povezuje Kinu s njezinim izvorima energije na Bliskom istoku, pa čak i do Perzijskog zaljeva i Džibutija na Rogu Afrike, gdje se nalazi kineska baza.

“U takvom ratu možda bi bilo bolje imati zapovjednu strukturu koja nije toliko geografski ograničena”, pišu.

“Rat bi mogao izbiti na bezbroj načina”

Navodi se i kako bi bilo važno odrediti prioritet američke vojne akcije na temelju relativnih prijetnji u Aziji i Europi budući da bi rat u više regija mogao izbiti na bezbroj načina.

“Xi, vidjevši da su Sjedinjene Države zaokupljene Europom, mogao bi odlučiti da je vrijeme da krene protiv Tajvana. I tu, kad bi stvari išle dobro za Peking, SAD bi se mogao suočiti s potrebom pomoći Tajvancima u otporu kineskoj okupaciji. Ali, čak i kad bi stvari krenule dobro za Washington, a kineska raketna kampanja ili amfibijska invazija završila neuspjehom, Peking bi se vjerojatno nastavio boriti”, dodaje se.

“Sjedinjene Države, Tajvan i njihovi prijatelji tada bi se suočili s dugotrajnim sukobom koji bi se mogao proširiti na druga područja. Moskva bi se u međuvremenu, budući da su Sjedinjene Države zaglavljene u zapadnom Pacifiku, mogla odlučiti na invaziju na veći dio Europe”, jedna je od pretpostavki u tekstu FA.

Usporedili su današnju situaciju s Drugim svjetskim ratom i naveli kako je tada SAD slijedio strategiju usmjerenu na poraz nacističke Njemačke, dok bi se danas morao orijentirati na Aziju.

“Kina ima jaču vojsku od Rusije”

Pišu i kako rat u Ukrajini smanjuje rusku ratnu sposobnost te da će NATO postajati sve sposobniji, osobito kad mu se pridruže Švedska i Finska.

U idealnom slučaju kapaciteti Washingtona bi spriječili Rusiju da napadne zemlju NATO-a. Ali europski saveznici Sjedinjenih Država mogli bi preuzeti vodstvo u mnogim područjima, poput opskrbe kopnenih snaga. Ne bi trebali američku pomoć i upute za svaki element borbe, dodaje se.

U Aziji je pak drugačije, i to zato što, kako piše, Kina ima jaču vojsku od Rusije i predstavlja veću opasnost za prevladavajući regionalni poredak. Sjedinjene Države imaju sposobne lokalne saveznike u Australiji, Japanu i Južnoj Koreji, ali ne postoji ekvivalent u NATO-u.

“Potencijalni sukob podsjeća na Drugi svjetski rat”

Piše i kako taj potencijalni sukob sve više nalikuje Drugom svjetskom ratu. Dvije autoritarne sile – Kina i Rusija – formirale su labav savez temeljen na zajedničkim ciljevima ponovnog iscrtavanja političke karte, baš kao što su to učinili Njemačka, Japan i Italija 1930-ih.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici moraju planirati kako istovremeno pobijediti u ratovima u Aziji i Europi, koliko god ta mogućnost izgledala neugodno, piše FA te dodaje da su američki uspjesi u Drugom svjetskom ratu uključivali mobilizaciju američke znanosti, tehnologije i industrije, kao i razvoj novih načina ratovanja.

Kada je riječ o mobilizaciji industrije za potporu nacionalnoj sigurnosti, piše FA, Kina je ta koja najviše sliči Sjedinjenim Državama 1940-ih. Navode da SAD ima goleme rezerve, kako u obrambenom sektoru tako i u gospodarstvu, ali i da američke oružane snage popunjavaju predani i inteligentni časnici i vojnici.

Zaključuje se kako SAD ima ono što nikad nije izgubio – svoja savezništva. Za razliku od Kine ili Rusije, Sjedinjene Države imaju bliske veze s mnogima od najjačih svjetskih vojski. Sjedinjene Države također su međusobno povezane s većinom snažnih svjetskih gospodarstava te da nema razloga da s njima i dalje ne surađuju. /kurir.rs/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)