Rat u Ukrajiini ima veze s klimatskim promjenama? Evo šta to zapravo znači. Objavljeni svi detalji za javnost (FOTO)

Vijesti

Rat u Ukrajiini ima veze s klimatskim promjenama? Evo šta to zapravo znači. Objavljeni svi detalji za javnost (FOTO)

Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače ove godine, suradnica Carnegie Europa Olivia Lazard kaže da je intenzivnije počela proučavati povijest Ukrajine, kao i pitanje rijetkih sirovina i energetskih izvora u toj zemlji.

Lazard za Novi magazin ističe da je predsjednik Rusije Vladimir Putin godinama odbacivao klimatske promjene kao oblik globalne prijetnje za planet. “Kasnije mijenja svoj narativ i temelji ga na stavu da moderna Rusija ne mora ništa raditi po pitanju klimatskih promjena zbog plina koji imaju. Nakon toga opet mijenja narativ, a fokus je na tome da su klimatske promjene stvarne, da postoje, ali da će Rusija profitirati na tome”, rekla je.

U srpnju 2021. Ukrajina je potpisala sporazum s EU-om koji se tiče rijetkih sirovina.

“Da bi smo se uspješno borili protiv klimatskih promjena i smanjili zagađenost fosilnim gorivima, nužno je preusmjeriti se prema mineralima i rijetkim sirovinama, kao što su litij, nikal… U tom smislu Ukrajina je jedna od najboljih zemalja na europskom kontinentu, koja je bogata nalazištima rijetkih sirovina, izuzetne kvalitete”, kaže.

Prema njenim riječima zanimljivo je da se najveća količina tih rijetkih sirovina nalazi upravo u istočnom dijelu Ukrajine koje Rusija pokušava anektirati.

“To otvara jedan novi kut gledanja na rat u Ukrajini jer vidimo i to da u biti Rusija želi osvojiti te rijetke sirovine”, zaključuje Lazard.

Inače, njeno istraživanje je fokusirano na geopolitiku klime, tranziciju izazvanu klimatskim promjenama i rizike konflikta i slabosti koje dovodi u vezi s klimatskim promjenama i ugrožavanjem životne sredine.

Dalje je objasnila:

“Inače, Rusija već godinama intenzivno radi na tome da dođe do rijetkih sirovina, i to ne samo u Ukrajini nego i u Africi i na Bliskom istoku. Između ostalog, 2016. godine su to radili u Srednjoafričkoj Republici kada je ruska privatna vojska Wagner, pod izgovorom sigurnosti, u stvari osvojila nalazišta na kojima se nalaze velike količine zlata, dijamanata i rijetkih sirovine.

Slično možemo vidjeti u Maliju, Madagaskaru, Burkini Faso… Ako postavimo pitanje krajnjeg cilja Rusije, možemo vidjeti rusku namjeru da dođe do različitih sirovina.

U tome su u partnerstvu s Kinom, s tim što smatram da Kina vodi, ima prednost u ovoj stvari u odnosu na Rusiju. Ako znamo da u EU postoji klimatski zakon kojim se predviđa smanjenje zagađenja za 55 posto do 2030. godine, a to se temelji na rijetkim sirovinama, problem će biti to realizirati, dostići taj cilj. Ako EU ne bude imala pristup tim rijetkim sirovinama, koji su nužni za zelenu agendu, to će izazvati nestabilnost u Uniji.

Drugim riječima, Kina i Rusija će držati ključ za provođenje klimatskog zakona u EU, što znači da će oni držati i ključ za demokratsku stabilnost, energetsku sigurnost i bilo koju vrstu političke stabilnosti članica EU-a. To se može promatrati kao pokušaj da se EU slomi kako iznutra prema van, tako i izvana prema unutra.” /novi.ba/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)