Počinje ruski udar s iranskim potpisom? Ovo bi mogao biti nastavak dešavanja u svijetu. Objavljeni detalji za javnost (FOTO)
Neosporna je činjenica da su u novije vrijeme upravo dronovi promijenili tijek nekih većih vojnih sukoba.
Dva su ključna – sukob između istočnih i zapadnih libijskih snaga gdje su turski dronovi Bayraktar TB2 odbacili vojsku generala Khalife Haftara daleko prema istočnim pustinjama u trenutku kad je već bio nadomak osvajanju glavnog grada Tripolija. Nešto kasnije isti dronovi su uvelike odredili i obilježili rat između Armenije i Azerbajdžana na prostoru sporne regije Gorski Karabah.
Kad je ranije ove godine potvrđeno da Ukrajina kupuje turske dronove mnogi su spekulirali da bi i ovo mogao biti sukob gdje će dronovi igrati važnu, možda čak i presudnu ulogu. Vrlo je moguće da će biti tako, ali s obrnute strane. Naime, u zadnje vrijeme, naročito zadnjih nekoliko tjedana (a još više dana!), Rusija je ta koja operira s bespilotnim letjelicama i to intenzivno.
Danas je uslijedio veliki val ruskih zračnih napada s bespilotnim letjelicama, a tijekom dana stižu i prve snimke koje prikazuju udare ovih samoubilačkih dronova koji se zabijaju u zgrade u Kijevu i drugdje. Malo je reći da uporaba ovakvog naoružanja izaziva strah i jezu, čak i zvuk istih, navode svjedoci, krajnje je neugodan. No, ono što pak izaziva najveću nelagodu je percepcija da je iste teško zaustaviti kad krenu, naročito kad napadaju u većem broju.
Teško je za sad reći kolika je učinkovitost ukrajinske protuzračne obrane protiv ovih dronova. Svjedoci navode kako su na nekim mjestima, uključujući i u Kijevu, vojnici pucali u zrak pokušavajući pogoditi eksplozivne leteće naprave prije no što se iste zabiju u ciljeve. A kad govorimo o ciljevima, sudeći prema informacijama koje stižu iz Kijeva i drugdje, mete su i civilne zgrade. Prema zadnjim vijestima danas je ubijeno najmanje četvero osoba. Ukupan broj mrtvih od početka intenzivnijih ruskih zračnih napada je, navode ukrajinski izvori, preko 25 osoba, a oko 100 ih je ranjeno.
Zapravo današnji napad dronovima možemo promatrati kao kontinuitet ruskih udara koji su eskalirali prije točno tjedan dana, 10. listopada. Rusija je time, između ostalog, uspjela preokrenuti narativ koji se počeo svoditi na to da njene snage naglo gube teritorij na jugu i istoku Ukrajine. Uz to uspjeli su, tako se barem čini u ovom trenutku, zaustaviti postojeće ukrajinske vojne ofenzive u Donjecku i Hersonu te bi se stoga moglo reći da današnja situacija izgleda dosta drugačija od prije tjedan dana kada je Rusija, naročito nakon napada na Krimski most, bila u možda i najtežem – informacijski svakako – položaju od početka rata.
I opet, kako se čini, dronovi preokreću sukob. Ali ovog puta nisu turski, nisu ni ruski, već po svemu sudeći iranski. Jasno, službeno i Moskva i Teheran opovrgavaju sve ove informacije kao i tvrdnju da je Iran isporučio Rusiji veliku količinu “kamikaze dronova”. No, na mrežama su se pojavile brojne snimke i fotografije koje sugeriraju da su iranski dronovi itekako prisutni na ukrajinskoj bojišnici. Ukrajinske zračne snage tvrde kako su uništile ukupno 37 dronova tijekom današnjeg dana.
O kakvim dronovima je riječ? Ove bespilotne letjelice koje se sad u rojevima pojavljuju na nebu iznad Ukrajine poprilično su drugačije od “standardnih” vojnih dronova koji operiraju po principu vojnog zrakoplova samo bez pilota, odnosno dronova koji se šalju u napad, udaraju na cilj i vraćaju se u bazu – ovi dronovi se nazivaju “kamikaze” s razlogom. Riječ je o samoubilačkim dronovima kojima je misija uspješna jedino ako im je i posljednja.
Zaustaviti takve dronove poprilično je teško, a vojni stručnjaci navode kako operiraju sofisticirano na način da kruže iznad mete, dok je identificiraju, i onda se zabijaju u nju izazivajući snažnu eksploziju.
I baš kao i krstareće rakete ovi dronovi mogu se poslati na metu koja se nalazi stotinama kilometara daleko. Razlika je pak u tome što su krstareće rakete skupe, a ovi samoubilački dronovi su stoga jeftinije precizne alternative. Koliko jeftinije? Daleko od toga da su “besplatni” – prema nekim procjenama jedan košta oko 20.000 USD što i nije baš tako malo.
Zanimljivo je da dronovi masovnije “stupaju na scenu” tjedan dana nakon eskalacije ruskih zračnih napada na Ukrajinu kad su u početku uvelike korištene krstareće rakete. Neki smatraju kako Rusiji već poprilično ponestaje istih te da se stoga sad okreću dronovima. A koliko ovih dronova ima Rusija na raspolaganju? To malo tko zna, ali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da zna te navodi kako ih je Rusija kupila ukupno 2.400 te kako joj ih “brzo ponestaje”.
Dakako, nema potvrde da je ovo točna brojka – nema potvrde ni da kupljen ijedan! Ali ako je informacija s kojom Zelenski raspolaže točna (a mogla bi biti, s obzirom da mu ih dostavlja kolektivni Zapad), onda svakako postoji i mogućnost da Rusija od svog “dobavljača” nabavi još, pogotovo ako zaključe da je ovo učinkovito oružje.
Ovi dronovi se u Iranu nazivaju Shahed-136 (u prijevodu “svjedok vjere”, a može se prevesti i kao “mučenik”). Očekivano, isti su sad povod za eskalaciju napetosti između Kijeva i Teherana, a savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je kako je Iran “odgovoran za ubijanje Ukrajinaca”. Ni iz Moskve ni iz Teherana nema komentara. No, moglo bi se primijetiti da ova vojna suradnja, ako je zaista aktivna, zapravo dodatno docrtava ovaj konflikt kao jedan koji sve više poprima konture globalnog.
Nakon što je Rusija prošlog tjedna izvela niz napada raketama i zrakoplovima iz NATO-a su požurili sa slanjem protuzračnih sustava ukrajinskoj vojsci. Neki sustavi su već stigli, neki su tek na putu, ali pitanje je koliko će isti biti učinkoviti protiv ovih dronova. Naime, generalno se smatra da su svi PZO sustavi relativno slabi kad je riječ o napadu dronova ukoliko isti napadaju u roju. Stvar je jednostavna – dovoljan broj dronova jednostavno “preopterećuje” PZO sustav koji ne može pratiti toliki broj letećih meta. Službeno današnji moderni PZO sustavi mogu pratiti velik broj meta, u teoriji, u praksi možda to ipak nije baš tako. Zapravo ovaj rat će, između ostalog, detaljno popuniti tu “statistiku”.
Poznato je da Rusija zaostaje u proizvodnji dronova. Iran s druge strane se itekako ispraksirao te su do sad razvili razne bespilotne letjelice koje su se već pokazale učinkovitima na bojištu – onom u Jemenu. Poznato je da Iran podupire tamošnje Houthi pobunjenike koji su meta Saudijske Arabije, ali zadnjih nekoliko godina Houthiji su snažno uzvratili udarac kraljevini ciljajući njene gradove i bogata naftna postrojenja, često upravo s dronovima.
Što se ukrajinskog fronta tiče, teško da će jedno oružje dovesti do preokreta u ratu, ali svakako može doprinijeti. Kako smo i spomenuli, neki PZO sustavi koji bi mogli Ukrajini pomoći obraniti se od dronova tek su na putu, u pojedinim slučajevima će biti potrebno i nekoliko mjeseci da stignu, no ni onda nije sigurno da će biti vrlo učinkoviti. S druge strane Rusija je tek počela koristiti ovu taktiku i za sad se čini da je učinkovita, između ostalog u zbunjivanju ukrajinskih protuzračnih snaga. /novi.ba/
