Džaferović prokomentirao odluke Schmidta o novim zakonima u BiH. Spomenuo i promijene u RS-u nakon svega. Evo šta se dešava (FOTO)

Vijesti

Džaferović prokomentirao odluke Schmidta o novim zakonima u BiH. Spomenuo i promijene u RS-u nakon svega. Evo šta se dešava (FOTO)

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović osvrnuo se na današnjoj konferenciji za medije SDA o odlukama koje je nedavno donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt te je poručio kako one imaju niz nedostataka.

Na početku obraćanja, Džaferović je pojasnio kako ovakvim odlukama Schmidt štiti jednu stranku.

“Smatram da, ako je motiv bio da se implementira odluka ‘Ljubić’, nije bilo potrebe za donošenjem ovakve odluke. Ako je htio da digne na nivo zakona, mogao je prepisati odluku koja je donijeta ranije. Cilj nametnutih odluka je da se protežira HDZ. Kad se pogleda struktura delegata, broj, to je jasno vidljiva stvar i tu nema dileme. Ako dodamo zanemarivanje ostalih odluka sudova onda je zaključak više nego jasan”, rekao je Džaferović.

Nakon toga, skrenuo je pažnju na jednu od odluka Schmidta.

“Ono što bih želio posebnu skrenuti pažnju je činjenica da je nametnutim odlukama izmijenjen elementarni princip. Kod izračuna vezano za etničku pripadnost primjenjuje popis iz 1991. godine. Napravljen je izuzetak, ostala je norma u Ustavu FBiH, ali u pogledu sastava Doma naroda Parlamenta FBiH te se tu primjenjuje popis iz 2013. godine. Tom elementarnom normom cilj je realizacija Aneksa 7 i taj popis se mora primjenjivat za sve etničke izračune, naročito kada je vlast u pitanju, sve dok se ne provede Aneks”, pojasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Između ostalog, osvrnuo se i na problem koji se tiče primjene popisa stanovništva za određene odluke.

“To je jedan poseban problem o kojem će se u narednom vremenu govoriti, zašto se posegnulo za takvim rješenjem kada je u pitanju federalni Dom naroda. Ono što je potrebno istaći je stvar koja se ne tiče odluka ustavnih sudova ni presude ‘Ljubić’. Visoki predstavnik je za entitet FBiH propisao da predsjednik entiteta i vlade ne mogu biti iz istog naroda. Problem je što uopće takvu normu prilikom ovih izmjena nije unio u Ustav RS-a. Tamo ta mogućnost ostaje. Pitam se, zašto je to zapravo tako urađeno, to je dodatna asimetrija. Cjelovita BiH zahtijeva cjelovita rješenja kada je u pitanju zaštita konstitutivnih naroda i svih drugih”, mišljenja je Džaferović.

Džaferović je govorio i o asimetrijama koje su i dalje prisutne u RS-u.

“Umjesto da otklanja asimetrije, ovim rješenjem napravljena je još jedna. Mislim da je trebao ići putem uklanjanja asimetrija u RS-u i ja ga pozivam da to uradi. Lista pitanja koja se tiče vitalnog nacionalnog interesa je identična za oba entiteta i to je tako od 2002. godine. Ipak, uspostavljeni su različiti mehanizmi zaštite. U FBiH je to riješeno tako što sudije Ustavnog suda FBiH predlažu zajednički predsjednik i oba potpredsjednika. U RS-u oni nemaju nikakav utjecaj na biranje sudija. Trebao im je dati ingerencije kao što imaju potpredsjednici u FBiH”, objasnio je on.

Slična je stvar, kako ističe, i kod odluke o imenovanju vlade.

“Kod imenovanja vlade, potpredsjednici entiteta RS nemaju ingerencije kod imenovanja vlade. Ovdje imenuju premijera, vladu, imaju potpuni utjecaj na proces imenovanja. On je trebao omogućiti da potpredsjednici RS-a imaju jednak utjecaj na imenovanje vlade kao i predsjednik koji je iz srpskog naroda. Vitalni nacionalni interes nije slučajno predviđen. Liste su identične, ali rezultati realizacije su kada je RS u pitanju nula. Ljudi koji to prate kažu da je podneseno 80 zahtjeva i da je samo jedan prihvaćen”, ističe Džaferović.

Na kraju, naglasio je kako ovakve odluke ne uklanjaju elementarne diskriminacije koje i dalje postoje.

“Nema efikasne zaštite vitalnih nacionalnih interesa bez simetričnih rješenja. Mi smo to stalno govorili i to smo govorili baš iz ovih razloga. Propisati jedinstvenu listu za oba entiteta, a onda jednom ostaviti mogućnosti za realizaciju, i u drugom entitetu uspostaviti mehanizme koji će spriječiti realizaciju je elementarna diskriminacija”, zaključio je Džaferović.

Kada je riječ o pravnoj analizi SDA, ovo su detalji:

Neprihvatljivo je da je prilikom nametanja amandmana na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon Bosne i Hercegovine Visoki predstavnik ignorisao vitalno važne presude Evropskog suda za ljudska prava kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na otklanjanje diskriminirajućih elemenata u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, Visoki predstavnik je, namećući amandmane i selektivno implementirajući presudu u “slučaju Ljubić”, pogodovao isključivo HDZ-u BiH, čineći ga odlučujućim faktorom u konstituiranju vlasti, te istovremeno produbio etničke i etnoteritorijalne podjele unutar sistema.
Povećanje broja delegata, sa dosadašnjih 58 na 80 u Domu naroda Parlamenta FBiH, neopravdano je i nepotrebno. Istovremeno je neracionalno i sa ekonomskog aspekta i sa aspekta jurisdikcije Doma naroda, pa nesumnjivo ima jedini cilj da se kroz izborni sistem osigura dominacija HDZ-a BiH.
Povećanje broja delegata će značajno otežati proces uspostave vlasti zbog činjenice da će u kantonalnim skupštinama postojati dodatno izražen problem nedostajućih poslanika koji se mogu birati za delegate u Dom naroda. Ovo naročito zbog činjenice da političke stranke prilikom sačinjavanja listi nisu mogle imati u vidu povećanje broja delegata te na odgovarajući način prilagoditi etničku strukturu kandidatskih listi. Ovaj problem će iziskivati naknadne intervencije CIK-a i značajno usporiti proces uspostave vlasti.

Prilikom nametanja amandmana koji se odnose na implementaciju presude u slučaju Ljubić, zanemarena je činjenica da se ta presuda Ustavnog suda BiH odnosi na teritoriju cijele države, odnosno na oba entiteta, i postupa se kao da je Visoki predstavnik zadužen samo za Federaciju, a ne za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Nametnutim amandmanima povećana je asimetrija u pogledu strukture i nadležnosti između Vijeća naroda RS i Doma naroda FBiH, te produbljena diskriminacija Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS. Nije ispoštovan zahtjev SDA iznesen u pregovorima da se nadležnosti Dom naroda u FBiH izjednače sa nadležnostima Vijeća naroda entiteta RS.

Dodatno je produbljena asimetrija između dva bh. entiteta u pogledu etničke raspodjele rukovodećih funkcija. Dok se , uz ostalo, nametnutim amandmanima u entitetu Federacija BiH isključuje mogućnost da predsjednik entiteta i premijer ne mogu biti iz istog naroda, u entitetu RS je dozvoljena dosadašnja ustaljena praksa da ove dvije funkcije obavljaju pripadnici istog, srpskog naroda. Prilikom implementacije odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ključni princip je bio obavezujuća istovjetnost rješenja u oba entiteta u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda na ovim pozicijama.

Amandmanska intervencija po pitanju ovih pozicija, ograničena samo na entitet Federacija BiH, u direktnoj je suprotnosti sa Odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Stoga je nužno da OHR i za entitet RS propiše da funkcije predsjednika entiteta i premijera moraju biti popunjenje od kandidata iz različitih konsitutivnih naroda. Cjelovita Bosna i Hercegovina traži cjelovita i simetrična rješenja u cijeloj državi. Shodno tome, nužno je propisati da potpredsjednici entiteta RS imaju iste ingerencije kod imenovanja Vlade RS i sudija Ustavnog suda RS, kao što imaju potpredsjednici entiteta FBiH.

U nametnutim rješenjima se koristi posljednji popis iz 2013. godine za potrebe određivanja broja i strukture delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije. Pogodujući HDZ-u, Visoki predstavnik odstupa od popisa stanovništva iz 1991. koji je ustavni princip iz Ustava Federacije do potpune provedbe Aneksa VII DMS. Ustavna odredba o izračunavanju demografskih podataka iz 1991. godine ( IX.11 g) ni nakoji način nije osporavana u presudi Ustavnog suda u “slučaju Ljubić”. Neosnovana intervencija na tu odredbu omogućava da se u izbornom sistemu legaliziraju posljedice etničkog čišćenja.
Ako tvrdi da mu je isključiva namjera bila da nametnutim rješenjima implementira odluka Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, Visoki predstavnik je mogao jednostavno potvrditi i kao svoju nametnuti odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je presuda u slučaju Ljubić već implementirana.

Visoki predstavnik je propustio priliku da kompletira set izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbornog procesa, a kojim bi se osiguralo elektronsko glasanje i spriječile izborne krađe. Pozivamo ga da to uradi.

Nametnutom odlukom je povećan broj delegata koji predlažu listu kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije sa 6 od 17 delegata (35,3 posto) na 11 od 23 (47,8 posto), odnosno sa nešto više od trećine na skoro polovinu delegata u svakom klubu. Time se osigurava presudan uticaj HDZ-a prilikom konstituisanja vlasti u Federaciji BiH, a posredno i na nivou Bosne i Hercegovine.

Amandmanima OHR-a nije istinski odblokiran proces imenovanja Vlade FBiH. Propisan je samo rok od 30 dana u kojem se treba imenovati Vlada Federacije. Nije propisano šta uraditi ako se Vlada ne imenuje u tom roku. Visoki predstavnik nije uzeo u obzir prijedlog SDA koji smo iznosili u pregovorima i koji je glasio: “Ako predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, ne imenuje Vladu Federacije u roku od 15 dana, Vladu Federacije može imenovati sam Predsjednik Federacije ili oba potpredsjednika Federacije”.

Imajući u vidu dosadašnje blokade u Domu naroda Parlamenta FBiH, neizvjesno je da li će nametnuta rješenja dovesti do efikasnijeg rada Doma. Propisani rokovi se odnose isključivio na zakone, ali ne i na druge akte o kojima odlučuje Doma naroda (strateški dokumenti i planovi, imenovanja i slično ). Osim toga, rješenja nisu do kraja dovedena u proceduralnom smislu te su blokada i dalje moguće.

Nepridržavanje nomotehničkih pravila prilikom izrade i nametanja navedenih amandmana proizvelo je značajne tehničke nedostataka i kontradiktornosti u njihovom sadržaju, što će nesumnjivo stvarati probleme u njihovoj primjeni.

Rješenja koja će dovesti do poboljšanja i deblokada

Nametnutim amandmanom CXX, između ostalog, rješava se pitanje moguće blokade izbora predsjednika Federacije na način da ukoliko tri kandidata međusobno ne postignu dogovor, predsjednika Federacije bira Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Nametnuta rješenja omogućavaju deblokadu imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Također, sudije Ustavnog suda same biraju Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ova rješenja eliminišu eventualne blokade i olakšavaju poroces uspostave Vijeća za nacionalne interese pri Ustavnom sudu FBiH.

Proces delegiranja delegata iz kantonalnih skupština je u izvjesnoj mjeri olakšan. Visoki predstavnik je nametnutim amandmanom propisao da Ukoliko u roku od mjesec dana nakon ovjere izbora kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u druge kantonlne skupštine u skladu s članom 10.16. ovog zakona.

Vitalni nacionalni interes je sveden samo na taksativno pobrojana pitanja u Ustavu F BiH, brisanjem odredbe koja glasi: “i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”. Ovakvim rješenjem je smanjena mogućnost zloupotrebe instituta zaštite vitalnog nacionalnog interes /novi.ba/

Odgovori