Šta Rusija želi od glasova u okupiranoj Ukrajini? Nova istraživanja izazvala su komentare javnosti. Evo o čemu je zapravo riječ (FOTO)

Vijesti

Šta Rusija želi od glasova u okupiranoj Ukrajini? Nova istraživanja izazvala su komentare javnosti. Evo o čemu je zapravo riječ (FOTO)

Zvaničnici koje podržava Rusija u četiri okupirana regiona Ukrajine održavaju samozvane referendume o pridruživanju Rusiji.

Proglašena kao nelegitimna i lažna od strane Ukrajine i Zapada, ova takozvana glasanja održavaju se pet dana dok su sva četiri područja – dva na istoku i dva na jugu – na prvoj liniji fronta.

Aneksija bi mogla dovesti do tvrdnje Rusije da je njena teritorija pod napadom zapadnog oružja koje se isporučuje Ukrajini.

Ovo bi moglo dodatno eskalirati rat.

Šta se dešava i zašto sada?

Sedam meseci nakon što je počela ruska invazija, Vladimir Putin je na začelju. Ukrajinska kontraofanziva ponovo je zauzela dijelove teritorije zauzete od invazije 24. februara.

Glasanje o aneksiji je jedan od tri koraka koje je Kremlj preduzeo u pokušaju da resetuje rat.

Pripajanjem još 15% suverene Ukrajine, Rusija će moći tvrditi da je njena teritorija napadnuta oružjem koje su NATO i druge zapadne zemlje dostavile Ukrajini. Pozivanjem 300.000 dodatnih vojnika, može braniti liniju fronta od 1.000 km (620 milja). Kremlj je takođe kriminalizovao dezerterstvo, predaju i odsustvo bez odsustva tokom mobilizacije.

Kada je naredio trupama da zauzmu Krim 2014. godine, on je to pratio glasanjem koje je međunarodna zajednica odbacila kao nelegitimnu laž.

Ovaj najnoviji događaj takođe su mnoge zapadne zemlje proglasile nezakonitim, uključujući međunarodnu grupu za praćenje, OEBS.

Održava se pet dana u dvije ruske proksi oblasti u Lugansku i Donjecku na istoku, i u okupiranim dijelovima Hersona i Zaporožja na jugu.

Šta ove glasove čini lažnim?

Već smo vidjeli kako je Krim pripojen Rusiji 2014. Dok je Kremlj tražio podršku od 96,7%, izvještaj ruskog Vijeća za ljudska prava koji je procurio kaže da je samo oko 30% glasalo, a da je jedva polovina podržala aneksiju.

Na Krimu nije ispaljen nijedan hitac, a ipak se u ovom najnovijem slučaju očekuje glasanje usred rata.

Četiri uključena regiona su ili djelimično ili potpuno pod okupacijom.

Na jugu, grad Herson trenutno nije sigurno mjesto, s ruskim vojnicima koji se bore da obuzdaju veliku ukrajinsku kontraofanzivu. Zgrada centralne uprave je samo prošle sedmice pogođena nizom projektila.

Sigurno glasanje je nemoguće, a ipak zvaničnici govore o 750.000 registrovanih ljudi i planovima da se okupirani dijelovi drugog ukrajinskog regiona, Mikolajev, uključe u aneksirano područje.

Ruski mediji izvještavaju da će izborni zvaničnici ići od vrata do vrata s prenosivim glasačkim kutijama od petka do ponedjeljka.

Biračka mjesta će raditi tek petog dana, 27. septembra, a zvaničnici će se navesti iz sigurnosnih razloga.

Stotine stanica bi trebalo da budu otvorene tog dana, a birači će takođe moći da glasaju u regionima izvan svojih – a izbjeglice imaju pravo glasa u dijelovima same Rusije.

Zatim, tu je glavni grad Zaporožja, koji ostaje bezbjedno u ukrajinskim rukama, tako da svako glasanje za aneksiju tog regiona nema nikakvog smisla.

Donjeck na istoku je samo 60% pod ruskom okupacijom i u središtu je sukoba.

Rusija kontroliše veći dio Luganska na sjeveroistoku čak i ako je počela gubiti tlo pod nogama. Ruske novinske agencije pokazale su kako se dijele flajeri pod naslovom “Rusija je budućnost”.

Šta će se promijeniti?

Savjetnik ukrajinskog ministarstva odbrane Jurij Sak rekao je za BBC da su takozvani referendumi osuđeni na propast. “Vidimo da je lokalno stanovništvo svo za povratak u Ukrajinu, i to je razlog zašto postoji toliki otpor gerilskog pokreta na ovim teritorijama.”

U svakom slučaju, Kijev kaže da se ništa neće promijeniti i da će njegove snage nastaviti s naporima da oslobode teritorije.

Zabrinjavajuće je predsjednik Putin govorio o korištenju svih sredstava koja su mu na raspolaganju “da zaštiti Rusiju”. Zamjenik predsjednika ruskog savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev jasno je stavio do znanja da se nuklearno oružje može koristiti i za zaštitu anektiranih teritorija.

Američki državni sekretar Antony Blinken govorio je o “opasnoj eskalaciji”, ali je potvrdio stav Washingtona da nikakvo rusko polaganje prava na ukrajinsko tlo ne može oduzeti Ukrajini pravo da se brani.

Čak je i Turska, koja je nastojala da igra posredničku ulogu, proglasila glasanje nelegitimnim. /novi.ba/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.