Kina prekida prijateljstvo s Rusijom? Zbog nove situacije došlo do velikih promijena. Situacija iznenadila javnost (FOTO)
Kada se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao sa kineskim liderom Xi Jinpingom u Uzbekistanu prošle sedmice, raspoloženje je bilo primjetno drugačije od njihovog trijumfalnog sastanka u Pekingu, nekoliko sedmica prije ruske invazije na Ukrajinu.
Više nije bilo navijanja o njihovom prijateljstvu „bez granica“ objavljenom na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara. Umjesto toga, Putin je priznao da Peking ima “pitanja i zabrinutosti” u vezi sa njegovom posrnulom invazijom, suptilno nagoveštavajući granice kineske podrške i rastuću asimetriju u njihovim odnosima.
U kineskom saopštenju sastanka, Xi nije čak ni pomenuo toliko najavljivano “strateško partnerstvo” između Pekinga i Moskve, primijetio je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu. To je bila “najrazboritija ili najskrivenija izjava u godinama” koju je izdao Xi o njihovom strateškom odnosu, rekao je Shi.
Promjena tona nije iznenađujuća s obzirom na niz ponižavajućih poraza Rusije na bojnom polju, koji je razotkrio Putinovu slabost i njegovim prijateljima i neprijateljima. Ti neuspjesi dolaze u loše vrijeme i za Xija, kojeg samo nekoliko sedmica dijeli od traženja trećeg mandata koji krši norme na ključnom političkom sastanku.
Šest dana kasnije, u očajničkoj eskalaciji razornog rata, Putin je u televizijskom govoru najavio “djelimičnu mobilizaciju” ruskih građana, pa je čak i spomenuo upotrebu nuklearnog oružja.
Nije poznato da li je Putin razgovarao o svojoj planiranoj eskalaciji sa Xijem tokom njihovih posljednjih razgovora, kao što ostaje otvoreno pitanje da li je Putin rekao Xiju o planiranoj invaziji kada su se posljednji put sastali u Pekingu.
Nekim kineskim analitičarima, Putinovi zastoji i eskalacija rata ponudili su Kini priliku da se udalji od Rusije – suptilni pomak koji je započeo Xijevim sastankom s Putinom.
“Kina nema drugog izbora osim (da) se drži dalje od Putina zbog njegove eskalacije rata, njegove agresije i aneksije i njegove ponovne prijetnje nuklearnim ratom”, rekao je Shi sa Univerziteta Renmin.
Ali drugi su skeptičniji. Putinovo otvoreno priznanje bojazni Pekinga ne mora nužno da signalizira razdor između dva diplomatska saveznika; umjesto toga, to bi mogao biti način da Kina dobije malo diplomatskog prostora za pomicanje, posebno s obzirom na to kako je njena prešutna podrška Rusiji narušila imidž Pekinga u Evropi, rekla je Theresa Fallon, direktorica Centra za evropske azijske studije Rusije u Briselu.
„Moj utisak je bio da je Peking samo želio mali dio dnevnog svjetla između Kine i Rusije, ali mislim da su mnogi to previše protumačili“, rekla je ona. “Mislim da je to više bilo za evropsku publiku.”
“Za dugoročne interese Kine, oni moraju zadržati Rusiju na brodu”, dodala je Fallon.
Dvije autoritarne sile su strateški usklađene u svom pokušaju da učine protivtežu Zapadu. Obojica lidera dijele duboku sumnju i neprijateljstvo prema Sjedinjenim Državama, za koje vjeruju da imaju namjeru da obuzdaju Kinu i Rusiju. Oni također dijele viziju novog svjetskog poretka – onog koji bolje odgovara interesima njihovih nacija i kojim više ne dominira Zapad.
Nekoliko dana nakon sastanka između Xija i Putina, sekretar ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev i najviši kineski diplomata Yang Jiechi održali su sigurnosne razgovore u južnoj kineskoj provinciji Fujian, obećavajući da će “provesti konsenzus” koji su postigli njihovi lideri, produbiti svoju stratešku koordinaciju i dalje vojnu saradnju.
Dvije zemlje također žele produbiti ekonomske veze, a očekuje se da će bilateralna trgovina dostići 200 milijardi dolara “u bliskoj budućnosti”, prema Putinovim riječima.
“Mislim da nismo vidjeli da se otvorio veliki raskol između Rusije i Kine”, rekao je Brian Hart, saradnik projekta China Power u Centru za strateške i međunarodne studije.
„Ovo vidim kao nastavak Kine koja pokušava da hoda svojom prilično tankom linijom prema Rusiji i da se uvjeri da će nastaviti da podržava Rusiju u mjeri u kojoj to može, a da pritom ne narušava sopstvene interese.
Do sada je Peking pažljivo izbjegavao akcije koje bi kršile sankcije Zapada, poput pružanja direktne vojne pomoći Moskvi. Ali predstavljala je spas za oštećenu rusku ekonomiju tako što je pojačala kupovinu svog goriva i energije – po povoljnoj cijeni. Kineski uvoz ruskog uglja u avgustu je porastao za 57% u odnosu na isti period prošle godine, dostigavši najviši nivo u poslednjih pet godina; njen uvoz sirove nafte je također porastao za 28% u odnosu na godinu ranije.
Nakon što je Putin pozvao vojne rezerviste da se pridruže ratu u Ukrajini, Peking je nastavio hodati po tankoj liniji, ponavljajući svoj dugogodišnji stav za dijalog o rješavanje sukoba.
Na pitanje o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja Rusije na brifingu za medije u srijedu, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova zaobišao je to pitanje.
“Stav Kine o ukrajinskoj krizi bio je dosljedan i jasan”, rekao je glasnogovornik Wang Wenbin. “Pozivamo relevantne strane da postignu prekid vatre kroz dijalog i pregovore i pronađu rješenje koje će udovoljiti legitimnim sigurnosnim zabrinutostima svih strana što je prije moguće.”
Također u srijedu, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Prema kineskom očitanju, Vang je naglasio da će Kina nastaviti da “održava svoju objektivnu i nepristrasnu poziciju” i “traži mirovne pregovore” po pitanju Ukrajine.
Ali ta “nepristrasna pozicija” iznesena je u glavnim večernjim emisijama kineskog državnog emitera CCTV, najgledanijeg informativnog programa u Kini.
Nakon kratkog izvještaja o Putinovoj “djelimičnoj mobilizaciji” – bez ikakvog pominjanja protesta u Rusiji ili međunarodnih osuda, u programu se citira međunarodni posmatrač koji direktno snosi krivicu na SAD za “nastavljanje potpirivanja sukoba između Rusije i Ukrajine”. /novi.ba/
