“Rat u BiH kao nacrt za rusku taktiku u Ukrajini”. Objava analitičara iznenadila naciju. Ovo je nešto što nikog ne ostavlja ravnodušnim (FOTO)

Vijesti

“Rat u BiH kao nacrt za rusku taktiku u Ukrajini”. Objava analitičara iznenadila naciju. Ovo je nešto što nikog ne ostavlja ravnodušnim (FOTO)

Rat U Bosni i Hercegovini “koji su neki vidjeli kao povratak prošlosti Evrope, a sada izgleda kao mračni predznak njene budućnosti”, proizveo za svijet “leksikon nasilja” iz kojeg četiri fraze danas posebno odjekuju s obzirom na ono što se dešava u Ukrajini, tvrdi Dr. Gerard Toal, politički geograf na američkom univerzitetu Virginia Tech.

“Duhovi Bosne opsjedaju rat u Ukrajini. Slike koje nam svake noći pune ekrane – žestoke artiljerijske razmjene vatre, bijeg civila, izbjeglice i uništeni gradovi – suviše su poznate generaciji koja je proživjela rat u Bosni od aprila 1992. do decembra 1995. godine.

Neki od novinara osjećaju isto. Tokom tih 45 mjeseci život je izgubilo oko 100.000 ljudi. Polovina od preko četiri miliona stanovnika Bosne protjerana je iz svojih domova. Rat je ostavio ožiljke na generaciju i ostavio nekada ujedinjenu zemlju podijeljenu i osiromašenu”, započinje Toal svoju analizu za The Irish Times.

On tvrdi da je ono što se desilo u BiH “nacrt za rusku taktiku u Donbasu”.

Etničko čišćenje

Toal navodi da je prvi od četiri termina koja odjekuju danas upravo onaj koji je najpoznatiji u vezi sa raspadom bivše Jugoslavije: “etničko čišćenje”.

On objašnjava da je taj izraz stariji od rata u BiH, ali da ga je ovaj rat učinio mnogo više poznatim jer je “opisao cilj napada paravojnih snaga na multietničke gradove u Bosni 1992. godine”.

Toal navodi da je etničko čišćenje u BiH podrazumjevalo “namjerno uništavanje multietničkih mjesta kako bi se stvorile pročišćene teritorije”.

Također se prisjetio i termina za koji tvrdi da su ga koristili “bivši vojskovođe koji su postali lokalni političari” kako bi opisali takvo djelovanje: demografski inženjering.

Prema njegovom mišljenju, upravo je to ono što Rusija i njeni zastupnici pokušavaju učiniti na jugoistoku Ukrajine.

“Nigdje izvan područja koje su okupirali prije februara ruska invazija nije dobro dočekana. Stoga su, da bi zauzeli i zadržali teritoriju, izabrali put etničkog čišćenja,” navodi on, te objašnjava kako se taj cilj pokušava postići:

“Napadnite naselje, terorizirajte stanovništvo dok većina ne pobjegne, zatim zarobite, opljačkajte i koristite logore za filtriranje kako biste uklonili nepoželjne. Angažirajte nekoliko lokalnih saradnika. Pošaljite administratore da konsoliduju kontrolu i infrastrukturno je povežu sa državom pokroviteljem. Tako su dijelovi Bosne pretvoreni u Srbiju ili u Hrvatsku.

Zastupničke države kao što su Republika Srpska i Herceg Bosna bile su projekti brisanja Bosne. Slično danas, ruske zamjenske “Narodne Republike” su projekti dizajnirani da izbrišu ukrajinsku teritoriju sa mape”, tvrdi ovaj profesor.

Urbicid

Drugi termin koji Toal veže za oba rata je nešto manje poznat: urbicid. On navodi da je upravo taj termin jedan arhitektonski kolektiv u Mostaru koristio kako bi opisao kako nasilje u BiH nije bilo samo nad etničkim grupama, već i protiv “materijalnog tkiva gradova”.

“Rušenje poznatog mostarskog kamenog mosta iz 16. stoljeća, Starog mosta, simboliziralo je ovaj rat protiv grada”, navodi on.

Navodi da je slična situacija danas na jugoistoku Ukrajine, gdje su ostavljeni “mrtvi gradovi – Mariupolj, a sada Sijerodonjeck i Lisičansk – ispražnjeni od ljudi i uništeni u žestokim borbama”.

Ističe da, iako je ovo rezultat vojne taktike i bitke, to također pokazuje širi mentalitet iza atakvog djelovanja – “njihova mjesta moraju biti uništena da bi naša živjela”.

Navodi kao primjer situaciju u okupiranoj južnoj Ukrajini, gdje su ruski inženjeri obnovili Sjeverni Krimski kanal koji je Ukrajina blokirala nakon aneksije Krima.

Šah sa izbjeglicama

Treći termin također nije široko poznat: “refuchess” ili šah sa izbjeglicama.

Toal navodi da je u opkoljenom Sarajevu 1994. godine jedan umjetnički kolektiv izradio poster šahovske ploče sa ljudima nacrtanim na poljima. Zatim citira belgijskog antropologa Stefa Jansena, koji je naveo da je rat u BiH prikazan kao igra premještanja ljudi po teritorijama, “čišćenja njihovih ovdje i premještanja naših tamo kako bi se učvrstio novi demografski poredak”.

Toal tvrdi da se s time i sam susreo u Zvorniku, gradu koji je prije rata imao neznatnu većinu Bošnjaka ali je bio jedan od prvih “koje su etnički očistile paravojne formacije iz Srbije”.

“Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, mnogim sarajevskim Srbima je naređeno da odu u Zvornik kako bi se osiguralo da će on ostati većinski srpski pred mogućim povratkom Bošnjaka (kao što je predviđeno sporazumom). Deportovanje problematičnih Ukrajinaca i pretvaranje drugih Ukrajinaca u Ruse putem dodjele pasoša je lokalna igra šaha s izbjeglicama na terenu u okupiranoj Ukrajini danas,” navodi on.

Međutim, ističe da se “prava igra” sada odvija na međunarodnom nivou, “korištenje izbjegličkih tokova kao oružje kako bi se destabilizirale i podijelile države diljem Europske unije”.

Genocid

Četvrti termin je, kako navodi Toal, i previše poznat. Genocid.

On ističe da je sistematsko ubistvo više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka u okolini Srebrenice u julu 1995. godine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio činom genocida, ali dodaje da je zanimljiva činjenica da je to jedini incident koji je pravno kvalifikovan kao takav u cijelom ratu.

Istakao je da je to što su neki od počinitelja zločina tokom rata u BiH dovedeni pred lice pravde i što su osuđeni samo po sebi dostignuće za međunarodno pravo i globalnu pravdu.

Međutim, navodi da je genocid “izuzetno toksično pitanje” jer se taj pojam često koristi kako bi se opisala većina ratova danas, što je svakako slučaj u Ukrajini.

Toal podsjeća da je spriječavanje genocida nad narodom Donbasa upravo bio Putionov izgovor za invaziju na Ukrajinu, “baš kao što su srpski nacionalisti tvrdili da su njihove akcije samo odgovor na navodne genocidne kampanje protiv Srba na Kosovu, u Hrvatskoj i Bosni”.

Objašnjava da tvrdnje o genocidu, kao i tvrdnje o borbi protiv fašizma, “pružaju krajnje moralno opravdanje” za nasilje nad drugom grupom i da takvo “pravedno nasilje” samo po sebi može biti fašističko i genocidno.

Toal savjetuje da je po ovom pitanju, “usred žestokog informacionog rata” oko ovog termina, najbolji pristup strpljivo dokumentirati šta se dešava.

“Zabilježite retoriku koja se koristi, dokumentirajte navodne i stvarno počinjene zločine, prikupite dokaze i vjerujte da će postojati buduća tačka odgovornosti i obračuna, baš kao što je to bilo u slučaju rata u BiH”, navodi on.

Na kraju Toal direktno upoređuje rat u BiH i onaj koji se trenutno odvija u Ukrajini.

“Svi ratovi, naravno, dijele zajedničke karakteristike, a svaki je poseban na svoj način. Stanovništvo Ukrajine je deset puta veće od stanovništva Bosne. Njen rat predstavlja nadmetanje velikih sila, dok onaj u Bosni nije. Ruski lider je decenijama na vlasti i ima nuklearno oružje na raspolaganju. Rat u Bosni bjesnio je godinama. Nadamo se da rat u Ukrajini neće”, napisao je Toal. /novi.ba/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.