CIK zahtjeva brzu uplatu novca za izbore? Ovo bi moglo utjecati na održavanje izbora u konačnici. Evo o čemu je riječ (FOTO)

Vijesti

CIK zahtjeva brzu uplatu novca za izbore? Ovo bi moglo utjecati na održavanje izbora u konačnici. Evo o čemu je riječ (FOTO)

Idok jedni najavljuju kandidaturu na predstojećim izborima, a drugi nove pregovore o izmjenama Izbornog zakona, treći traže novac kako bi se izbori i mogli održati.

Još nema službene potvrde Dragana Čovića, lidera HDZ-a kako će kroz desetak dana biti novi pregovori, te da su, zbog toga, u našu zemlju doputovali evropski zvaničnici. U međuvremenu, iz HNS-a i HDZ-a Bosne i Hercegovine za sutra najavljuju sjednicu, uz konstataciju kako uslova za održavanje izbora nema, a s druge strane, Centralna izborna komisija tvrdi da se oni neće ni održati ukoliko do 19. maja ne dobiju novac za njihovo organizovanje i provođenje.

U priči o Izbornom zakonu SDA jedino što očekuje je da se za već raspisane izbore obezbijede sredstva. A ono što ne očekuju je da će do izmjena Izbornog zakona doći. Tvrde, okolnosti u kojima se novi pregovori najavljuju vrlo su složeni. Jer, ako do njih i dođe, neće moći biti primjenjeni na izbore 2. oktobra. Parlamentarna skupština BiH mogla bi donijeti takvu odluku, ali neće, jer je zastupnici SDA neće prihvatiti.

“Mi smo svjedoci da je tokom nekoliko zadnjih mjeseci prohujalo mnoštvo evropskiih diplomata koji su zapravo samo vršili pritisak na probosanske političke stranke da prihvate ono što Čoviću odgovara. Očigledno je da se odvija neki projekt od strane EU kojim žele dodatno da zabetoniraju podijele unutar BiH, to je za probosanske političke stranke neprihvatljivo”, kazao je Šemsudin Mehmedović zastupnik SDA u Parlamentu BiH.

Iz HNS-a danas bez riječi. Nema reakcija ni iz Zagreba. Ali ima na one dosadašnje i to iz same Hrvatske. Bivši predsjetnik te zemlje Stjepan Mesić kaže, birani ste da se bavite Hrvatskom, a ne BiH.

“Ja mislim da svi funkcioneri u Hrvatskoj imaju jako puno posla u Hrvatskoj, mogu se oni baviti i međunarodnim poslovima, ali to im ne treba biti osnovno zanimanje. Imamo i mi problema dosta”, naveo je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske.

Kritike na račun hrvatske politike stižu i iz Njemačke. Zastupnik Bundestaga Michael Brand tvrdi, da u Njemačkoj ali i drugim evropskim zemljama raste ljutnja zbog saveza aktuelne hrvatske vlade sa ultranacionalistima.

“Srpski ultranacionalizam je Balkan gurnuo u četiri, dijelom i stravična rata, kao što se to u Hrvatskoj itekako zna na temelju vlastite patnje. U jednom od tih ratova je sudjelovalo i tadašnje hrvatsko vodstvo pod predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem podjele susjedne Bosne i Hercegovine. Takve ultranacionalističke stavove, koji u svojoj srži ugrožavaju mir i stabilnost na jugoistoku Europe još uvijek su može naći u nekim dijelovima hrvatske politike, na primjer kod predsjednika države”, mišljenja je Brand.

Možda i Milanović i Plenkovć, ali iz BiH čini se za sada jedino lider HDZ-a zna ko će i s kim će se voditi pregovori. Zna Čović, kaže, i kakve poteze treba povući. A oni, poručio je, BiH ne urušavaju, već je grade.

“HNS je donio zaključke, a jedan od tih zaključaka, koji je na tragu Ustava, ustavnih ovlasti, omogućava da na neki način, svim pravnim i političkim sredstvima tražimo rješenje za BiH kada je u pitanju institucionalna, ali i organizaciona transformacija BiH. Ovo nije zamka za bilo koga, nije prijetnja, ovo je traženje puta do jedne moderne evropske BiH”, istakao je Dragn Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

No, ni pojedini članovi Centralne izborne komisije (CIK) nisu optimistični da bi do izmjena Izbornog zakona moglo doći. A ako dođe, i državni parlament potvrdi, CIK je dužan poštovati zakon koji je snazi, kaže Irena Hadžiabdić. Fokus je sada na osiguranju sredstava za održavanje izbora. A vremena nema još puno.

“Mi smatramo da je 19. maj krajnji rok. Ne mogu reći da iza toga nećemo nastaviti da radimo, ali nećemo moći da ispunjavamo naše zadatke u rokovima, nailazit ćemo na probleme. To može dovesti u pitanje ne datum održavanja izbora, nego same izbore”, pojasnila je Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH.

U međuvremenu, kandidaturu za člana Predsjedništva BiH potvrdio je Željko Komšić. Upravo je njegov izbor u Predsjedništvo BiH bio povod strankama okupljenima oko HNS-a da insistiraju na izmjenama Izbornog zakona. Jer kako oni tvrde, Komšića su izabrali Bošnjaci, a ne Hrvati čije bi interese trebao predstavljati. /novi.ba/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.