EU nema jedinstvenih sankcija za Dodika? No,ono što se događaja je znatno teže. Objavljeni detalji cijelog dešavanja (FOTO)

2133-12.jpg

EU nema jedinstvenih sankcija za Dodika? No,ono što se događaja je znatno teže. Objavljeni detalji cijelog dešavanja (FOTO)

Sankcije koje su Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i drugima uvele Sjedinjene Američke Države dovele su do toga da se u javnom prostoru sve češće govori o mogućim sankcijama Evropske unije ili pak pojedinih zemalja članica.

O mogućim sankcijama raspravljat će se i na narednoj sjednici ministara vanjskih poslova EU 24. januara. Nedugo nakon osude retorike čelnika Republike Srpske korištene tokom 9. januara i upozorenja EU da raspolaže paketom mjera koji uključuje sankcije, te reviziju pomoći, oglasila se i Ambasada Njemačke u BiH na zvaničnom Facebook profilu.

Agresivni nacionalizam i retorika podjela stoje na putu saradnji između različitih strana. Pozivamo političke aktere da se vrate dijalogu u državnim institucijama, kako bi zajednički rješavali probleme ove zemlje. Naglasak bi trebao biti na potrebnim reformama na putu u EU – stoji u objavi.

Signal iz SAD-a
A Dodik je još 23. decembra prošle godine uputio pismo Olafu Scholzu, njemačkom kancelaru, tražeći urgentan sastanak sa njim na lokaciji koju sam Scholz predloži.

Savezni kancelar Njemačke jedna je od najutjecajnijih funkcija u Evropi i radujem se i nadam konstruktivnoj saradnji sa Vama, u duhu pozitivnih iskustava kakva je BiH imala sa Njemačkom do sada, poručio je Dodik.
Prof. dr. Adis Maksić sa Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije International Burch University naglašava kako možemo “očekivati da će se neke od najmoćnijih članica EU, kao i Velika Britanija, pridružiti sankcijama SAD-a”.

To možemo posmatrati kao jedan od narednih koraka u ovoj sporokrećućoj krizi koja lagano eskalira. Do sada uvedene sankcije su blage, nesrazmjerne opasnosti Dodikovih koraka i neće ga osujetiti u namjerama. Njihova svrha je više na simboličkoj ravni, kao upozorenje i signal da je Zapad posvećen ovom prostoru. Pošto sva naša dešavanja moramo gledati u kontekstu mnogo šire borbe za sfere utjecaja između NATO-a i Rusije, naredni koraci će umnogome zavisiti i o razvoju situacije u Ukrajini. Pošto je tu posrijedi tipični power politics, kao naredni korak možemo očekivati puno ozbiljnije sankcije protiv proruskih protežea u BiH, naglašava prof. dr. Maksić, piše Oslobođenje.
Upozorava da je “obilježavanje 9. januara proteklo u znaku zveckanja oružjem i da to nije nimalo slučajno”.

Bojim se da klizimo prema konfliktu. Teme koje dominiraju su dovele do skoka etničkih solidarnosti kakve nismo vidjeli od 90-ih. Viša politika je toliko naelektrisala vazduh da jedna veća iskra može dovesti do eksplozije. Da li će se to i desiti, ovisi o narednim političkim koracima, tako da odgovornost onih koji ih poduzimaju nikada nije bila veća, zaključuje prof. dr. Maksić.

Doc. dr. Domagoj Galić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru objašnjava nam kako je “jasno da je država u blokadi već duže razdoblje, te da se zasad ne nazire održivo rješenje iako se i to može promijeniti”.

SAD su zapravo zadržale Dodika na listi sankcija, već je bio zbog korupcije tu, a dodano je i antidejtonsko djelovanje i tu se zapravo nije puno toga promijenilo. Što se tiče sankcija EU, teško je očekivati da će se postići suglasnost na razini EU. Ako pojedine države budu uvodile sankcije, to opet ne čini presudnu razliku niti će dramatično utjecati na samu situaciju u BiH, iako ona nije ugodna za lidera SNSD-a, smatra doc. dr. Galić.
Ističe da “Zapad jeste označio Dodika kao glavnog krivca, iako su sami doprinijeli njegovom dolasku na vlast”.

Trenutno se prijeti sankcijama njemu za antidejtonsko djelovanje iako i pripadnici bošnjačke političke elite koriste retoriku kojom se omalovažava sporazum i koja sugerira da uopće nisu zadovoljni sadašnjim ustrojem. U konačnici, eventualno sankcije mogu dovesti do povećane nervoze i potaknuti Dodika da nastavi svoju avanturu. Čini se da bi EU rado odabrala nekog iz oporbe kao svog favorita protiv Dodika, ali je činjenica da je i oporba u RS-u na istoj nacionalnoj liniji, govori doc. dr. Galić.
Slobodan Šoja, bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu, za Oslobođenje ističe da “EU postoji kao administrativna, ali ne i kao politička jedinstvena cjelina”.

Stoga je nemoguće govoriti o jedinstvenim sankcijama EU. One se nikad neće uvesti, jer ne postoji političko jedinstvo o tom pitanju. Ali, ne vidim razlog zašto se bilo koja zemlja mora kriti iza EU? Ko želi, neka proglasi sankcije, ko ne želi, ne mora. Šta nama znači da Malta uvede sankcije Dodiku? Sankcije imaju svoju snagu samo ako ih uvedu zemlje poput Njemačke, a Njemačka to može uraditi kad god želi. Ako zaista želi, ističe Šoja, te napominje da ne treba zanemariti ni činjenicu da “u EU ima mnogo racionalnih političara koji postavljaju pitanje zašto bi se oni kao kolektiv bavili jednom beznačajnom ličnošću kao što je Dodik i kakvu štetu on može nanijeti EU?”

Naglašava da njih jedino zanima EU, a BiH nimalo.

Mislim da je ovo jedan od važnijih razloga, uz očigledno političko nejedinstvo, što ne postoji nikakva mogućnost da se uvedu sankcije EU kao kolektiva, govori Šoja i dodaje da je “Dodik najgori i najnevještiji diplomata u istoriji Srba”.
Objašnjava da “diplomatija podrazumijeva mudrost, vještinu komuniciranja, kulturu ophođenja, taktičnost, suptilnost, da nekultura, grubost, bahatost, uvrede…, nemaju mjesta u diplomatiji, a naročito držanje ruke u džepu prilikom rukovanja sa važnim ličnostima”.

Bahat, ne i naivan

Zbog njegovog nediplomatskog ponašanja i nepotrebne arogancije, zatvarala su mu se jedna po jedna vrata, a i ova što su ostala otvorena polako se zatvaraju. Za to je kriv isključivo Dodik i niko više, ističe Šoja.
Dodaje da “Dodik jeste netipičan, bahat i sve više besmislen, ali nije glup i naivan čovjek”.

Da je netalentovan političar, dosad bi već bio uklonjen iz političkog života. Dodikov je problem, a on ga panično osjeća, što je sad u mnogo neugodnijoj poziciji i što živi trenutke gdje njegove dokazane političke vještine postaju sve manje efikasne, a uskoro će postati bezvrijedne. Probaće on još mnogo toga, ali sve će biti uzalud. Zato uvijek predlažem da se o njemu što manje priča, jer što ga više pominjemo, sve više mu vraćamo snagu. On je u širem i opštem političkom kontekstu potpuno beznačajna ličnost, a mediji ga, nažalost, prave lažno značajnim, mada ni to nije slučajno. Vrlo brzo, on će biti zaboravljen, pa je bolje da ga mediji počnu polako prebacivati u rubriku crna hronika, zaključuje Šoja, bh. diplomata /hayat.ba/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

scroll to top