Nećete vjerovati kolika količina sna je dovoljna za normalno funkcionisanje. Javnost o ovom nije imala pojma (FOTO)

2233-10.jpg

Nećete vjerovati kolika količina sna je dovoljna za normalno funkcionisanje. Javnost o ovom nije imala pojma (FOTO)

Karakter svakodnevnih aktivnosti tipičan za određenu osobu određuje njenu pripadnost larkovima, sovama ili golubovima.

Larkovi se probude rano, skoro pri izlasku sunca, i mogu mnogo toga da urade prije ručka. A u 21 sat već spremaju krevet i spremaju se za spavanje.

Sove su njihova suprotnost: ujutro je bolje da ih ne dirate, razdražljivi su i neaktivni, popodne doživljavaju nalet energije i snage, odlaze u krevet poslije ponoći. Golubovi ne ustaju ni rano ni kasno – taman za doručak, aktivni su cijeli dan, odlaze u krevet sat vremena prije ponoći.

Dr Paul Kelli, vodeći istraživač na Univerzitetu u Okfordu, sproveo je istraživanje koje je pokazalo negativne posljedice pogrešnog ustajanja. Čovjek se prilagođava zahtjevima društva: ustaje na posao, radi kad treba i tako dalje… Ali kako to utječe na njegovo zdravlje?

„Nismo u mogućnosti da promijenimo 24-časovni ritam, budeći se u određeno vrijeme… Naša jetra i srce se pokoravaju drugačijem redoslijedu rada i naređujemo im da se kreću 2-3 sata unazad ili naprijed.“

Prema Keliju, društvo treba obnoviti prema načinu aktivnosti goluba, kao najoptimalnijem.

„Svi živimo u društvu kome nedostaje sna. Ovaj problem nanosi patnju ljudima širom svijeta. I protiv toga se moraš boriti. Najčešći oblik civilizovanog mučenja je rano ustajanje i započinjanje radnog dana prije 10 sati“, kaže ljekar.

Tvrdi da je ritmizacija mentalnih, fizičkih i hemijskih procesa u tijelu genetski postavljena. Poremećaj biološkog sata i cirkadijalnog ritma negativno utiče na mozak, proizvodnju hormona, nivo energije i osjećaj za vrijeme.

Krajem 18. veka civilizovane zemlje počele su da uvode osmočasovni radni dan i rade u smjenama, ne uzimajući u obzir biološke cikluse ljudskog tijela. Posao je počeo da se razvija, bilo je isplativo raditi 24/7.

I sat za ljudski bioritam počeo je da skreće. Udaljili smo se od prirode i predaka koji su se vodili ciklusima sunčeve svjetlosti, radeći kad se vide, a ne poslovnom strategijom.

Doktor Paul Kelli sproveo je eksperiment u nekoliko britanskih škola. Sastojalo se od pomjeranja vremena početka nastave sa 8:30 na 10:00. Tako da se svaki učenik može probuditi do 10 i ne samo da bude prisutan na časovima, već aktivno učestvuje u obrazovnom procesu.

Poboljšani su rezultati i pohađanje testiranih škola. Takođe, djeca su postala aktivnija i veselija, nivo depresivnih stanja se smanjio.

Paul Kelli predlaže da se ovo pravilo što je više moguće primijeni na druga područja aktivnosti kako bi se ljudi zaštitili od prekomjernog rada, kafe i zloupotrebe energije.

Po njegovom mišljenju, rezultat će se isplatiti. Ljudi će postati produktivniji, motivisaniji i zadovoljniji svojim životom. Oni će raditi bolje i biti korisniji za društvo.

Bioritmi i ljudske performanse su u direktnoj vezi. Treba da pokušate da prilagodite režim i dnevnu rutinu svom tijelu kako biste zaštitili svoje zdravlje.

Ne govorimo Suncu kada da izlazi i kada da zalazi, pa zašto to radimo u odnosu na sebe? Čovjek je mala galaksija, nema potrebe da remete njen rad. /novi.ba/

scroll to top